Key Takeaways
- Istraživači su bili u decenijama dugoj potrazi da naprave kompjutere koji mogu da obrađuju informacije isto tako ili bolje od ljudi.
- Novi AI motor pokušava stvoriti inteligentnije kompjutere oponašajući način na koji ljudski mozak radi.
- AI koja zaista oponaša funkciju mozga je daleko, kažu neki stručnjaci.
Umjetna inteligencija koja oponaša ljudski mozak mogla bi rezultirati pametnijim i efikasnijim kompjuterima, kažu stručnjaci.
Nara Logicsov novi AI motor koristi nedavna otkrića u neuronauci za repliciranje strukture i funkcije mozga. Istraživanje je dio višedecenijske potrage za stvaranjem kompjutera koji mogu "razmišljati" jednako dobro ili bolje od ljudi. Simulacija funkcije mozga je jedan obećavajući pristup.
"Postoje očigledne prednosti kopiranja onoga što se čini da funkcionira u biologiji i implementacije u mašine kako bi se pomoglo automatiziranom donošenju odluka u širokom spektru svakodnevnih aktivnosti", Stephen T. C. Wong, profesor informatike na Hjustonskom metodističkom istraživačkom institutu, rekao je u intervjuu e-poštom.
Upotrebe ljudske veštačke inteligencije mogu se kretati "od igranja šaha, prepoznavanja lica i trgovanja akcijama do postavljanja medicinske dijagnoze, vožnje autonomnih vozila i vođenja poslovnih pregovora ili čak pravnih parnica", dodao je..
Nature Beats Software
Nara Logics tvrdi da njena nova AI platforma pobeđuje tradicionalne sisteme zasnovane na neuronskim mrežama. Dok drugi sistemi koriste fiksne algoritme, korisnici mogu komunicirati sa platformom Nara Logics, mijenjajući varijable i ciljeve kako bi dalje istraživali svoje podatke.
Za razliku od drugih AI modela, softver Nara takođe može pružiti razloge za svaku preporuku koju daje.
"Mnogi naši klijenti zdravstvene zaštite kažu da su imali AI sisteme koji daju vjerovatnoću da će neko biti ponovo primljen u bolnicu, na primjer, ali nikada nisu imali te razloge 'ali zašto'? mogu znati šta mogu učiniti u vezi s tim, " rekla je izvršna direktorica Nara Logics Jana Eggers u saopštenju za medije.
AI po uzoru na mozak mogao bi ponuditi efikasnost obrade i smanjenje troškova energije u poređenju sa tradicionalnom umjetnom inteligencijom, rekao je Steve Levine, direktor marketinga kompanije AI Cortical.io u intervjuu e-poštom.
"Ljudskom mozgu treba samo oko 20 vati da bi zaključio, analizirao, oduzeo i predvidio - manje od sijalice", rekao je on.
"Postojao je niz nedavnih članaka o ogromnim energetskim zahtjevima i ugljičnom otisku sadašnjeg vremena. Uporedite to s čovjekom kojem je potrebno samo nekoliko primjera da nauči novi koncept, i postaje očigledno da pristup koji oponaša način na koji mozak uči zahtijevat će mnogo manje materijala za obuku", dodao je Levine.
Ljudska umjetna inteligencija mogla bi donijeti fleksibilnije razmišljanje, kažu stručnjaci. Većina AI ne može podnijeti nove scenarije za koje nisu obučeni, rekao je Manish Kothari, predsjednik neprofitnog instituta za istraživanje tehnologije SRI International, u intervjuu e-poštom.
"AI sistemi danas mogu više puta praviti iste greške," rekao je Kothari. "Čak i uz preobuku, današnji sistemi su skloni 'katastrofičnom zaboravljanju' kada nova stavka poremeti prethodno naučeno znanje."
Ljudski AI neće uskoro biti ovdje
Ali AI koja zaista oponaša funkciju mozga je daleko, kažu neki stručnjaci. "Glavni izazov je to što mi zapravo ne znamo kako mozak obrađuje informacije", rekao je Levine.
"Glavni izazov je to što mi zapravo ne znamo kako mozak obrađuje informacije."
Istraživači rade na tome da shvate kako mozak radi i primjenjuju ove uvide na AI. Program Machine Intelligence iz programa Cortical Networks, na primjer, ima za cilj obrnuti inženjering jednog kubnog milimetra mozga glodara. "Ali, da ovo stavimo u perspektivu, ovo predstavlja samo jedan milioniti dio veličine ljudskog mozga", rekao je Levine.
Moguće je da za izgradnju super-pametne veštačke inteligencije uopšte ne moramo da oponašamo mozak, rekao je Wong. Uostalom, avioni lete, ali malo liče na ptice, istakao je. U međuvremenu, najpametniji svjetski naučnici naporno rade protiv "neinteligentnog" virusa COVID-19.
"Pristup odozdo prema gore u oponašanju mozga možda neće doprinijeti fundamentalnim uvidima u proučavanje inteligencije," rekao je Wong.
"Čak i ako neuroznanstvenici mogu ponovo stvoriti inteligenciju vjernim simuliranjem svakog molekula u mozgu, oni neće pronaći temeljne principe spoznaje."
