Key Takeaways
- Vještačka inteligencija takođe treba da spava, a možda čak i da sanja, sugeriše nova istraživanja.
- Prema nedavnom izvještaju istraživača iz Nacionalne laboratorije u Los Alamosu, AI će možda morati da se odmara da bi ispravno funkcionirala.
- Moguće je da bi AI mogla pati od sličnih depresivnih stanja kao i ljudska ako ne dobije dovoljno vremena za odmor, prema nekim stručnjacima.
Ptice to rade; pčele to rade; možda čak i buve to rade. Sada, naučnici veruju da veštačka inteligencija takođe treba da spava i možda sanja.
Istraživači u Nacionalnoj laboratoriji Los Alamos pokušavaju razumjeti kompjuterske sisteme koji rade kao neuroni unutar ljudskog mozga. Otkrili su da će umjetna inteligencija možda morati spavati da bi ispravno funkcionirala, prema nedavnom izvještaju u Scientific American.
"Vjerovatno ne bi bilo iznenađenje za bilo kojeg učitelja male djece da smo otkrili da su naše mreže postale nestabilne nakon kontinuiranih perioda učenja," napisao je istraživač AI Garrett Kenyon.
"Međutim, kada smo izložili mreže stanjima koja su analogna talasima koje živi mozak doživljava tokom spavanja, stabilnost je vraćena. Kao da smo neuronskim mrežama davali ekvivalent dobrom, dugom drijemanju."
Kenyon i njegov tim došli su do svog otkrića dok su radili na obuci neuronskih mreža da vide objekte na sličan način na koji ljudi rade. Mreže su dobile instrukcije da klasifikuju objekte bez ikakvih primera za njihovo upoređivanje.
AI mreže su počele "spontano generirati slike koje su bile analogne halucinacijama", rekao je Kenyon. Kada je mrežama dozvoljen elektronski ekvivalent sna, halucinacije su prestale.
Sleep, ili 'Sleep'?
Ali fizičar Stephen L. Thaler, predsjednik i izvršni direktor kompanije za mašinsku inteligenciju Imagination Engines, upozorava da se termin "spavanje" ne shvata previše doslovno kada se odnosi na AI. "Umjesto toga, mora se kretati između haosa i mira", rekao je u intervjuu putem e-pošte.
"Dakle, čak i rizična vježba (tj. lučenje adrenalina-noradrenalina iz kontaktnih sportova ili padobranstva) praćena opuštanjem (npr. lučenje serotonina i GABA, kao kada je Ajnštajn sjeo na jedrilicu ili svirao violinu) promovirat će original sintetička misao."
Prethodno istraživanje je pokazalo da, kao i ljudi, neuronske mreže rade bolje kada im se dopusti da spavaju. Kompjuterski naučnici u Italiji otkrili su da bi programiranje neuronske mreže za spavanje moglo ukloniti nepotrebne informacije i, na kraju, učiniti je efikasnijom. Mašine su programirane sa kompjuterskim ekvivalentom spavanja sa brzim pokretima očiju i spavanja sa sporim talasima.
"Inspirisani mehanizmima spavanja i sanjanja u mozgu sisara, predlažemo proširenje ovog modela koje prikazuje standardni on-line (budni) mehanizam učenja (koji omogućava pohranjivanje vanjskih informacija u smislu obrazaca) i isključenje -linijski (spavanje) mehanizam za odučavanje i konsolidaciju", napisali su istraživači u svom radu.
Sanjam električne ovce
Ne samo da AI treba da spava, već može i sanjati. Možda je moguće da AI dođe do novih odgovora ili nauči nove načine da se stvari rade sanjanjem, rekao je John Suit, savjetnik direktora za tehnologiju u robotskoj kompaniji KODA u intervjuu e-poštom.
"Ovako ljudi rade", dodao je."Postavljaju nam se problemi ili izazovi, savladavamo ih i učimo. Ako ne naučimo na najbolji način, suočeni smo sa novim vrlo sličnim izazovima dok ne dođemo do najboljeg ili 'mudrog' odgovora. Stanje sna može biti 'ključ' za postizanje ovoga za AI."
KODA razvija psa robota, a Suit je rekao da ga često pitaju da li će pas sanjati. "Odgovor koji dajemo na sve ovo je da je to moguće", rekao je on. "Sa robotom, a ne samo psom, imate razne senzore, plus ozbiljnu računarsku snagu za stvarnu decentraliziranu umjetnu inteligenciju. To znači da oni obrađuju unos od nekoliko senzora u realnom vremenu, pozivajući se na svoju bazu znanja i obavljaju sve funkcije treba."
Vjerovatno ne bi iznenadilo bilo kojeg učitelja male djece da smo otkrili da su naše mreže postale nestabilne nakon kontinuiranih perioda učenja.
Ljudi imaju tendenciju da zamišljaju bizarne slike kada sanjaju, a ispostavilo se da AI može učiniti isto. Tim Google inženjera najavio je 2015. da bi neuronska mreža mogla "sanjati" objekte. Koristili su Googleov softver za prepoznavanje slika, koji koristi neuronske mreže za simulaciju ljudskog mozga. Inženjeri su izveli eksperiment da vide koje slike mreže "sanjaju".
Google tim je stvorio "snove" ubacivanjem slike u mrežu. Zatim su zatražili da mreža prepozna karakteristiku slike i modificira je kako bi naglasila dio koji je prepoznala. Izmijenjena slika je tada vraćena u sistem, i na kraju je programska petlja promijenila sliku do neprepoznatljivosti.
Rezultati eksperimenta bili su bizarni, a neki bi ih mogli nazvati i umjetničkim. "Rezultati su intrigantni - čak se i relativno jednostavna neuronska mreža može koristiti za pretjerano tumačenje slike, baš kao što smo kao djeca uživali gledajući oblake i tumačeći nasumične oblike", napisali su inženjeri na Google blogu..
"Ova mreža je uglavnom obučena na slikama životinja, tako da prirodno ima tendenciju da tumači oblike kao životinje. Ali pošto su podaci pohranjeni u tako visokoj apstrakciji, rezultati su zanimljiva remiksa ovih naučenih karakteristika."
Thaler tvrdi da će AI morati više spavati i sanjati kako polje napreduje. "Ne može se imati sposobna AI bez kreativnosti", rekao je.
"Ta kreativnost koja proizlazi iz ciklusa simuliranih nivoa neurotransmitera unutar umjetnih neuronskih mreža, ti ciklusi su, zauzvrat, rezultat oseke i oseke (sna i budnost) navedenih simuliranih neurotransmitera."
Još zlokobnije, Thaler je rekao da bi i AI na kraju mogla patiti od mentalnih bolesti. „Doživjet će iste patologije kao i ljudski umovi jer se javljaju gore navedene promjene u nivou neurotransmitera (npr. bipolarni poremećaji, šizofrenija, OKP, kriminal itd.).), dodao je.
AI na drogama?
Spavanje možda čak i nije potrebno da bi AI promijenila svoju svijest. Prema nedavnom članku objavljenom u časopisu Neuroscience of Consciousness, lijekovi bi mogli biti jednako dobri.
U studiji, istraživači su raspravljali o tome kako psihodelični lijekovi kao što su DMT, LSD i psilocibin mogu promijeniti funkciju serotoninskih receptora u nervnom sistemu. Pokušali su da daju virtuelne verzije lekova algoritmima neuronske mreže da vide šta će se desiti da se istraži ovaj fenomen.
Rezultat? Čini se da AI može da se spotakne. Obično fotorealistični rezultati mreža postali su izobličena zamućenja, slično kao što su ljudi opisali svoja putovanja DMT-om.
Čovjek ne može imati sposobnu AI bez kreativnosti.
"Proces generisanja prirodnih slika dubokim neuronskim mrežama može se poremetiti na vizuelno slične načine i može ponuditi mehanički uvid u njegov biološki parnjak - pored toga što nudi alat za ilustriranje verbalnih izvještaja o psihodeličnim iskustvima," Michael Schartner, napisao je u članku koautor rada i član Međunarodne laboratorije za mozak u Champalimaud centru za nepoznato u Lisabonu.
Polje umjetne inteligencije ubrzano se ubrzava. Možda je ipak vrijeme da razmislimo hoće li AI dovoljno drijemati prije nego što počne da osvaja svijet. Snovi o mašinama mogu biti prosvetljujući ili zastrašujući.
