Zašto automobili koji se sami voze možda nikada neće uspjeti

Sadržaj:

Zašto automobili koji se sami voze možda nikada neće uspjeti
Zašto automobili koji se sami voze možda nikada neće uspjeti
Anonim

Key Takeaways

  • Tesla priznaje da je Elon Musk preuveličao sposobnosti "samovozećih" automobila.
  • Gradovi su možda najteže okruženje za autonomna vozila.
  • Sistemi javnog prevoza bez vozača su u upotrebi decenijama.
Image
Image

Samovozeći automobili bi trebali biti odgovor na sve naše probleme gradskog transporta i zagađenja, ali vjerovatno nikada neće biti dovoljno dobri.

Najbliži auto-vozeći automobil danas na putu je Tesla. Modeli dolaze s Auto Pilotom i beta FSD (potpuna samovožnja) načinom, koji Elon Musk gura kao potpuno autonomni način rada. U stvarnosti, to je nešto više od otmjenog tempomata. I sada, Tesla je to priznao, rekavši da Musk "ekstrapolira" autonomne sposobnosti automobila. Hoće li samovozeći automobili ikada biti dovoljno dobri za gradove? I da li ih uopće želimo ili trebaju?

"Najveća prepreka autonomnim vozilima u gradovima je njihova nemogućnost navigacije bez ljudskog doprinosa kada su suočeni sa komplikovanim obrascima saobraćaja ili neočekivanim okolnostima", rekao je Ibrahim Mawri iz Electric Ride Lab-a za Lifewire putem e-pošte. "Kao takvi, malo je vjerovatno da ćemo uskoro vidjeti kako samovozeći automobili postanu sveprisutni."

Gradovi i automobili se ne miješaju

Da bi auto koji samostalno vozi bio siguran, mora poznavati pravila puta, znati tačno gdje je put i biti u stanju uočiti druge automobile na putu. U gradu je to komplikovano prisustvom ljudi – pješaka, biciklista, dostavljača, djece koja jure izgubljenu loptu kao da su u filmu o javnoj sigurnosti iz 1950-ih, itd.

"Kada uzmete u obzir infrastrukturu za potpuno automatizirane automobile i kamione, shvatit ćete da glavna prepreka tehnologiji ne leži unutar tih vozila, već u okruženju [u kojem] rade, " Ravi Maharaj, IT specijalista u Parlamentu Trinidada i Tobaga, rekao je za Lifewire putem e-pošte.

Image
Image

Za tebe i mene, lako je uočiti put. Ali za računare, to je izuzetno složen zadatak. Oni kombinuju veoma precizne mape sa kamerama koje gledaju put ispred sebe. Računar tada mora u hodu razraditi ono što vidi. Može da koristi LiDAR da napravi 3D mapu prostora i veštačku inteligenciju da bolje pogodi šta vidi, ali to je veliki posao.

"Bez obzira na to koliko sofisticirana tehnologija bez vozača postaje, sa kamerama, senzorima i AI navigacijom, uvijek bi se susreli sa istim problemima kao i obični ljudski vozači ako/kada se suoče sa trenutnim uslovima na putu", kaže Maharaj.

Nema nade

Evo primjera koliko smo daleko od Nivoa 5 (L5) autonomije, odnosno KITT od nivoa autonomije Knight Rider-a.

Boring Company Elona Muska izgradila je mrežu tunela vrijednu 53 miliona dolara ispod Kongresnog centra u Las Vegasu, za prijevoz posjetitelja oko ogromnog kompleksa. Tesle unutra prevoze putnike kroz tunele, koji su skrojeni za automobile, a ipak su im i dalje potrebni ljudski vozači. Teško je zamisliti okruženje koje je bolje prilagođeno samovozećem automobilu od kontrolisanog skupa tunela bez ljudi, a ipak Muskovi automobili ne mogu da se nose s njima.

U suštini, projekat je samo Uber u tunelima. I koji problem samovozeći automobili zapravo rješavaju? Možete igrati sudoku na svom jutarnjem putu na posao, ali to možete učiniti u autobusu ili metrou. I već imamo automobile koje ne morate voziti: taksije. I za razliku od autonomnih Tesli, ne morate ga posjedovati.

Gdje može raditi samo-vožnja?

Samostalna vožnja u gradovima ionako bi mogla biti osuđena na propast, jer se gradovi konačno bude s činjenicom da automobilima nije mjesto u njima.

Ali autonomna vozila imaju i druge svrhe. Jedan su kamioni. Autoputevi su mnogo manje haotično okruženje od gradova, a kamioni čak mogu voziti u formaciji kako bi uštedjeli gorivo. Ali očigledan slučaj je javni prevoz.

Najveća prepreka autonomnim vozilima u gradovima je njihova nesposobnost da se kreću bez ljudskog doprinosa kada su suočeni sa komplikovanim saobraćajnim obrascima.

Mnogi sistemi javnog prevoza su već autonomni. Londonska laka željeznica Docklands otvorena je 1987. godine i radi bez vozača. Mnogi aerodromski tranzitni sistemi takođe rade autonomno.

Međugradski vozovi kreću se prebrzo i toliko dugo se zaustavljaju da su im i dalje potrebni vozači, ali u gradovima, opštinski sistemi železnice i podzemni metroi su već uglavnom automatski. Vozači su tu dijelom zato što su oduvijek bili, a dijelom zato što se putnici osjećaju sigurnije sa čovjekom ispred, čak i ako ne voze.

Možda će Tesla jednog dana primijeniti svoju tehnologiju na javni prijevoz, a onda će možda moći učiniti nešto dobro.

Preporučuje se: