Key Takeaways
- Društvene mreže objavile su niz novih alata za borbu protiv dezinformacija i političkog uplitanja na njihove platforme do relativnog uspjeha.
- Nove funkcije koje su usvojile neke od najvećih kompanija smatraju se u najboljem slučaju zastarjelim jer sistemski problemi i dalje postoje.
- Povjerenje korisnika je opalo u platforme društvenih medija jer se njihova upotreba sve više smanjuje, ali budućnost politike zasnovane na digitalnoj tehnologiji je ona koja bi mogla biti u usponu.
Društveni mediji su tokom godina napravili neka poboljšanja kako bi se preciznije bavili pitanjima dezinformacija i izobličenja na svojim platformama, ali ne tako brzo kao što bi se neki nadali.
Sa njihovim katastrofalnim rukovanjem dezinformacijama uoči izbora 2016. godine, korisnici su izgubili vjeru u nekada proslavljene platforme. Sada, s promjenama koje su napravljene posljednjih godina kako bi se riješile te neuspjehe, ove kompanije se nadaju da će vratiti izgubljeno poštovanje iako ostaju bastioni zavjere i lažnih narativa.
"Što više vremena provedete na ovim platformama, to će vam se ove poruke propagande i dezinformacija činiti legitimnijim", rekao je Marc Berkman, izvršni direktor Organizacije za sigurnost društvenih medija. "Zato što tamo ulažete svoje vrijeme, a gdje mi ulažemo svoje vrijeme postaje mjesto na koje ulažemo svoje povjerenje."
Nove brige, nove akcije
Eksplozivna, etički sumnjiva priča koju je objavio New York Post u vezi sa sinom predsjedničkog kandidata potpredsjednika Joea Bidena, Hunterom Bidenom, počela je da kruži internetom 14. oktobra, ali zbog potencijalnih kršenja u pogledu tačnosti, i Twitter i Facebook neovisno odlučio ograničiti širenje članka zabranjujući korisnicima dijeljenje linka - sve dok ga ne provjere neovisni provjeratelji činjenica. Prilično neobičan korak, ovaj potez predstavlja potpuni preokret u poređenju sa načinom na koji su društvene mreže tretirale sadržaj prije samo četiri godine.
Facebookova brza akcija posebno je označila prvu implementaciju alata koji je tehnološki gigant nazvao "sistem za pregled virusnog sadržaja". Ovaj novi alat koji je kompanija razvila hvaljen je kao njegov najnoviji prekidač dizajniran da ograniči lažne i obmanjujuće vijesti jednim potezom u nadi da će popraviti oštećenu sliku platforme nakon 2016.
Primjena alata označena je kao partizanski napad od strane republikanskih korisnika i zakonodavaca koji su dugo optuživali platforme društvenih medija za antikonzervativnu pristrasnost. Facebook je ostao pri svojoj odluci pozivajući se na operacije "hakiranja i curenja" koje koriste strani protivnici koji pokušavaju da sumnjivo dobijene dezinformacije prenesu novinskim kućama kao poznati problem kibernetičke sigurnosti.
Već smo vidjeli kako Iran šalje lažirane e-poruke dizajnirane da zastraše birače, podstaknu društvene nemire i nanesu štetu predsjedniku Trumpu.
Prethodni izborni ciklus bio je prepun koordinisanih kampanja dezinformacija i lako dostupnih korisničkih informacija koje su u političke svrhe koristile kompanije kao što je najpoznatija Cambridge Analytica. Nakon izbora, to je navelo mnoge – stručnjake, političare i laike – da ponovo razmisle o uticaju platformi društvenih medija kao važnog političkog alata. U očima korisnika, povjerenje u platforme je drastično palo.
Sa manje od nedelju dana do dana izbora, Facebook nije jedina tehnološka kompanija koja uvodi nove alate za povećanje svojih protokola za zaštitu informacija. Druge platforme društvenih medija odavno su pretjerale pokušavajući da zaštite informacije usvajajući nove strategije za rješavanje prevelikog utjecaja njihovih platformi nakon 2016. i neuspjeha.
Tumblr je uočio jedinstveno prisustvo agenata haosa koji šire apatiju birača putem memova i sadržaja prosocijalne pravde, i od tada su bili proaktivni u suzbijanju prisutnosti takvih naloga koji masovno šalju e-poruke onima koji su bili u kontaktu s njima obavještavajući da su oni bili trčao da seje razdor od strane stranih aktera i uklanja takve račune.
Ranije ovog mjeseca, Twitter je predstavio promjenu popularne funkcije retweet-a. Promjena iz trenutne radnje u proces u dva koraka u nadi da će navesti korisnike da pauziraju i ponovo razmisle prije nego što podijele sadržaj sa svojim sljedbenicima. U međuvremenu, Reddit i YouTube su krenuli u ograničavanje prisutnosti političkih reklama i trolova.
Instagram, u vlasništvu Facebooka, uključuje oznaku "Za zvanične resurse i ažuriranja o američkim izborima 2020., posjetite Informativni centar za glasanje, " na objavama u kojima se pominju bilo kandidat ili izbori, što vodi gledaoce do njihovog novog glasanja Informacijski centar, posljednji pokušaj kompanije da smanji informacije. Pokrenut u avgustu, Facebook (i Instagram) Informativni centar za glasanje dizajniran je da pomogne ljudima da se registruju za glasanje, istovremeno pružajući kurirani prostor za informacije o izborima od zvaničnika i provjerenih stručnjaka.
Činjenica ili izmišljotina
Razlikovanje činjenica od fikcije ostaje jednako relevantno i sada kao što je bilo tokom 2016. Od zagovornika i državnih službenika do tehnoloških lidera i prosječnih glasača, čini se da je ovo budućnost za konvencionalnu politiku koja ide naprijed. Budućnost je ono o čemu se Berkman prvenstveno brine. Fokusirajući se na bezbroj problema povezanih s društvenim medijima, Berkman vjeruje da je rješavanje problema daleko od novih, a opet pojednostavljenih mehanizama provedbe.
"Neuspjesi su sistemski. Pali smo na više nivoa od javne politike do obrazovanja, a ni sama tehnologija nije održala korak. Zaista su vam potrebna sva trojica koji rade zajedno kako biste se zaštitili od ovih opasnosti", rekao je on tokom telefonskog intervjua za Lifewire. "Sama platforme, njihov poticaj je profit i to će uvijek biti profit. Dakle, sigurnost će uvijek biti sekundarna briga utoliko što dopunjuje motiv za ostvarivanje profita."
Zadržavanje ljudi na platformama važan je dio poslovnog plana kompanija društvenih medija. Često otežavaju mehanizmima za provođenje da ispravno riješe probleme s korisnicima i sadržajem jer to može biti kontraintuitivno i dovesti do usporenog izvršenja. Ove kompanije sporo rješavaju sadržaj koji krši njihove uslove pružanja usluge, uključujući dezinformacije, omogućavajući im da ostvari svoj cilj širenja kroz online zajednice prije nego što konačno budu uklonjeni.
Što više vremena provedete na ovim platformama, to će vam se ove poruke propagande i dezinformacija činiti legitimnijim.
Brojke koje je objavila Evropska komisija pokazuju da su kompanije poput Googlea, Twittera i Facebooka u 2019. uklonile 89 posto sadržaja mržnje u roku od 24 sata od pregleda, što je porast u odnosu na 40 posto u 2016. godini. U svijetu nakon 2016. godine platforme su sve ozbiljnije shvataju svoju ulogu u društvu; međutim, s virusnom eksplozijom zavjera kao što su Qanon i Pizzagate čini se da dezinformacije cvjetaju. Oni su postali bolji od 2016. godine, ali mnogi vide njihovu implementaciju kao daleko od idealne.
"Istina je da smo malo u crnoj rupi u smislu da li su oni bili uspješni ili ne. Svakodnevno dobijamo mejlove od ljudi koji sadrže duboke lažne i lažne priče. Jasno je da je postojao određeni stepen neuspjeha i demokratija ne može funkcionirati u tom okruženju, " rekao je Berkman.
Iznad i dalje
Da bi zadirali dalje, dezinformacije su otišle dalje od uskih digitalnih zidova društvenih medija i krenule prema organskim, ličnim putevima. Washington Post je nedavno izvijestio o 11-satnim tekstualnim i e-mail porukama koje sadrže lažne informacije, prijetnje i dugo razotkrivene teorije o potpredsjedniku Joeu Bidenu i predsjedniku Trumpu u državama kao što su Florida i Pennsylvania, kao i o potencijalnoj državi Teksas.
Dugo utabani put Facebook-a i Twitter-a naizgled je postao zastario za agente za dezinformacije jer je stroga kontrola dovela do toga da mnogi od ovih kanala usvoje – barem površno – politike borbe protiv obmanjujućeg sadržaja. Ali mnogi se još uvijek trude.
21. oktobra, samo tri sedmice prije izbora, direktor Nacionalne obavještajne službe John Ratcliffe i direktor FBI-a Christopher Wray objavili su na konferenciji za novinare da su ruski i iranski agenti hakovali baze podataka lokalnih vlasti kako bi dobili informacije o glasačima.“Već smo vidjeli kako Iran šalje lažne e-poruke dizajnirane da zastraše birače, podstaknu društvene nemire i nanesu štetu predsjedniku Trumpu. Ove akcije su očajnički pokušaji očajnih protivnika”, rekao je direktor FBI-a Ratcliffe tokom konferencije za novinare.
Dotične e-poruke bile su usmjerene na demokratske birače pod maskom ekstremno desničarske grupe Proud Boys-koja je nedavno dospjela na naslovnice tokom prve predsjedničke debate nakon što ih predsjednik Trump nije uspio osuditi-čitajući da će oni "doći poslije" ljudi ako nisu uspjeli da glasaju za Trumpa sa uvrštavanjem njihove kućne adrese na dno poruka kako bi dodali dojam legitimnosti.
Za njihovu čast, Facebook je bio u mogućnosti da otkrije mnoštvo ovih malih, međusobno povezanih mreža koje ukupno čine preko četiri desetine lažnih naloga i na Instagramu i na Facebooku sa ciljem da seju razdor i šire dezinformacije u vezi sa izborima. Jedan od naloga bio je povezan sa samim hakerima koji stoje iza prijetećih mejlova, rekao je šef sigurnosti Facebooka Nathaniel Gleicher."Znamo da će ovi glumci nastaviti da pokušavaju, ali mislim da smo spremniji nego što smo ikada bili", nastavio je tokom razgovora sa novinarima.
Ne samo tehnologija
Ova pitanja su razlog zašto je Facebook uložio napor da prekine političke oglase u sedmici prije izbora. S obzirom na njihove greške u 2016. godini, kada su istraživači iz države Ohajo otkrili da je oko 4 posto Obaminih birača bilo odvraćano od glasanja za Clintonovu zbog vjerovanja u lažne vijesti, kompanija oživljava svoje anticipativne politike pripremajući se za poplavu dezinformacija, dezinformacija i zavjera sadržaja domaćih i stranih provokatora. Ostale popularne destinacije za korisnike poput Reddita i Twittera također imaju postavljene zaštitne ograde.
"Ovo je zaista ogroman problem, čak i iz perspektive kibernetičke sigurnosti. Nije mi jasno kako, ali mora početi s kombinovanim društvenim i tehničkim rješenjem da bi ljudi i platforme bili odgovorni i osigurali da takvi đavoli ostaju na dnu", rekao je dr. Canetti, direktor Pouzdanog informacionog sistema i sajber sigurnosti na Univerzitetu u Bostonu. "Ili zatvoriti kompanije ili imati reperkusije za kompanije koje šire dezinformacije. To je jedini način da se daju stvarni poticaji da se to ne dogodi. Naravno, kompromis je da nećemo imati tako besplatan i lijep interfejs u kojem svi mogu djelovati lijepo i slobodno, ali možda je ovo cijena koju treba platiti."
A studija iz 2019. objavljena u Management Information Systems Quarterly otkrila je da su korisnici u eksperimentu ponašanja samo u 44 posto slučajeva mogli zaključiti da li je naslov lažna vijest ili stvarna. Uz to, novo istraživanje YouGov-a pokazalo je da, iako je 63 posto korisnika izgubilo povjerenje u platforme društvenih medija, 22 posto ih je reklo da ih manje koriste, navodeći brige o privatnosti u posljednjih nekoliko godina jer su i problemi privatnosti i informacija postali pred očima.
Uprkos naglom padu, nada ostaje prisutna kao i uvijek za dr. Canettija. Možda su potrebni dodatni koraci da bi stvari bile savršene, ali u međuvremenu, percepcija javnosti se promijenila na važne načine koji su omogućili korisnicima da budu pronicljiviji.
"Ljudi su svjesni. Kompanije su bile svjesne i sada su pod pritiskom da učine nešto po tom pitanju jer su ljudi bili svjesni ovih neuspjeha", rekao je. "Svijest i edukacija mogu biti katalizator za dugoročna rješenja. Biti svjestan da sve što vidimo može biti izmanipulirano i da njihov interes nije uvijek naš interes je poznatiji i to omogućava ljudima da djeluju na način na koji to nisu činili 2016.."
