Mozilin Firefox nastavlja biti glavni igrač u domeni web pretraživača, držeći značajan udio na tržištu. Preglednik, koji je pokupio visoke pohvale i korisnika i programera, nosi sa sobom kultne sljedbenike.
Neki korisnici Mozilla aplikacije imaju tendenciju da budu veoma strastveni u vezi sa svojim pretraživačem po izboru, a to je možda najočitije kada se gledaju stvari poput ovog Firefoxovog kruga u žitu.
Mozilla je softverska zajednica otvorenog koda koju su osnovali bivši zaposlenici Netscapea.
Gdje je počela historija
U septembru 2002. bilo je izdanje Phoenixa v0.1. Phoenix pretraživač, koji će na kraju postati poznat kao Firefox u kasnijim izdanjima, počeo je izgledati kao smanjena verzija pretraživača kakav danas poznajemo.
Iako mu nedostaju mnoge funkcije koje Firefox čine tako popularnim danas, početno izdanje Phoenixa je sadržavalo pregledavanje kartica i menadžer preuzimanja, koji su bili daleko od uobičajenog u pretraživačima u to vrijeme.
Kako su kasnije verzije Phoenixa postale dostupne beta testerima, poboljšanja su počela da dolaze u gomilu. Do trenutka kada je Phoenix v0.3 objavljen sredinom oktobra '02, pretraživač je već sadržavao podršku za ekstenzije, bočnu traku, integrisanu traku za pretragu i još mnogo toga.
Igranje igre imena
Posle nekoliko meseci poliranja postojećih funkcija i ispravljanja grešaka, Mozilla je u aprilu 2003. godine naišla na blokadu sa imenom pretraživača. Ispostavilo se da je kompanija pod imenom Phoenix Technologies razvila sopstveni pretraživač otvorenog koda i oni su, u stvari, posjedovali zaštitni znak za ime. U tom trenutku Mozilla je bila primorana da promijeni ime projekta u Firebird.
Prvo izdanje pod novim imenom pretraživača, Firebird 0.6, postalo je prva verzija dostupna za Macintosh OS X uz Windows, dajući Mac zajednici okus onoga što je trebalo doći. Objavljeno 16. maja 2003., verzija 0.6 uvela je vrlo popularnu funkciju Clear Private Data i također uključivala novu zadanu temu.
U narednih pet meseci, izaći će još tri verzije Firebird-a koje će sadržavati izmene za kontrolu dodataka i automatsko preuzimanje između ostalog, kao i kolekciju ispravki grešaka. Kako se pretraživač sve više približavao svom prvom javnom izdanju, još jedna greška u imenovanju dovela bi do toga da Mozilla ponovo promijeni brzinu.
Saga se nastavlja
Otvoreni izvorni projekat relacijske baze podataka koji je postojao u to vrijeme nosio je i oznaku Firebird. Nakon prvobitnog otpora Mozile, razvojna zajednica baze podataka je na kraju izvršila dovoljan pritisak da podstakne još jednu promjenu imena pretraživača. Po drugi i poslednji put, ime pretraživača je zvanično promenjeno iz Firebird u Firefox u februaru 2004.
Mozilla, naizgled frustrirana i posramljena zbog problema s imenovanjem, objavila je ovu izjavu nakon što je napravljena promjena: "Naučili smo mnogo o odabiru imena u protekloj godini (više nego što bismo željeli). bili smo veoma pažljivi u istraživanju imena kako bismo osigurali da nećemo imati nikakvih problema u budućnosti. Započeli smo proces registracije našeg novog žiga u Uredu za patente i žigove SAD."
Sa konačnim pseudonimom, Firefox 0.8 je predstavljen 9. februara 2004. godine, sa novim imenom i novim izgledom. Osim toga, sadržavao je funkciju pregledavanja van mreže, kao i Windows instalater koji je zamijenio prethodni.zip način isporuke.
Tokom narednih nekoliko mjeseci puštene su srednje verzije kako bi se riješile neke preostale nedostatke i sigurnosne greške, kao i da bi se uvele funkcije kao što je mogućnost uvoza favorita i drugih postavki iz Internet Explorera.
U septembru je postala dostupna prva javna verzija, Firefox PR 0.10. Na traku za pretraživanje dodano je nekoliko opcija pretraživača, uključujući eBay i Amazon. Između ostalih karakteristika, RSS mogućnost u Bookmarks je debitovala.
Trebalo je samo pet dana nakon javnog objavljivanja da Firefox pređe granicu od milion preuzimanja, nadmašivši očekivanja i nadmašivši Mozilla-in samonametnuti 10-dnevni cilj da postigne željeni cilj.
Donja linija
Nakon što su dva kandidata za izdanje predstavljena 27. oktobra i 3. novembra, dugo očekivano zvanično lansiranje konačno se dogodilo 9. novembra 2004. Firefox 1.0, dostupan na više od 31 jezika, bio je dobro prihvaćen u javnosti. Mozilla je čak prikupila novac od hiljada donatora da promoviše lansiranje, a reklama New York Timesa koja je objavljena sredinom decembra ih je nagradila prikazivanjem njihovih imena zajedno sa Firefox simbolom.
Firefox, Part Deux
Pretraživač je prošao kroz više promjena i nove funkcije su se kontinuirano dodavale od tog dana krajem 2004. godine, što je dovelo do glavnog izdanja verzije 1.5 i konačno verzije 2.0 24. oktobra 2006.
Firefox 2.0 uveo je poboljšane RSS mogućnosti, provjeru pravopisa unutar obrazaca, poboljšano pregledavanje kartica, elegantniji novi izgled, zaštitu od krađe identiteta, vraćanje sesije (koji vraća vaše otvorene kartice i web stranice u slučaju pada preglednika ili slučajno isključenje), i još mnogo toga.
Ova nova verzija je zaista zahvatila kako javnost, tako i programere dodataka, koji su kao da su proizveli beskrajnu ponudu ekstenzija gotovo preko noći. Moć Firefoxa nastavila je rasti uz pomoć strastvene i genijalne razvojne zajednice dok su ovi dodaci nastavili da podižu preglednik na nove visine.
Firefox, nazvan po Crvenoj pandi pronađenoj na Himalajima, Nepalu i južnoj Kini, nastavio je da se kreće gore na top listama u potrazi za Internet Explorerom.
Donja linija
U sljedećoj deceniji došlo je do niza promjena u domeni pretraživača - prije svega bolji web standardi, mobilno pretraživanje koje je postalo svakodnevna aktivnost za veći dio svjetske populacije, kao i mnoštvo dodatne konkurencije velikih napadača poput Googlea Chrome, Opera i Apple Safari pored manjih nišnih pretraživača koji se mogu pohvaliti vlastitim jedinstvenim skupovima funkcija.
Quantum i Firefox danas
U proteklih nekoliko godina, Firefox je napravio velike skokove kako u performansama tako i u karakteristikama. Najznačajniji od kojih je bio skok na Firefox Quantum, izdanje 57, koje je ponudilo značajna poboljšanja performansi i ažurirani plugin engine. Sva naredna izdanja Firefoxa su označena kao "Quantum" jer sadrže istu moćnu tehnologiju.
Nakon izdanja Quantum, Firefox je skočio u performansama na jednaku, au nekim slučajevima i nadmašio svoju najveću konkurenciju, Google Chrome, u JavaScript benchmarkovima. Iako Firefox još uvijek nije toliko popularan kao Chrome, on pruža alternativu više usmjerenu na privatnost i drži čvrsto drugo mjesto među najpopularnijim preglednicima.
Privatnost je bila u kojoj je Firefox odličan. Budući da je pretraživač potpuno otvorenog koda i gotovo beskonačno konfigurabilan, on ostaje najbolja glavna opcija za online privatnost i sigurnost. Zapravo, Mozilla je svjesna rastuće popularnosti Firefoxa za privatnost i sigurnost, te nastavljaju sa dodavanjem funkcija za dodavanje dodatnih slojeva privatnosti, uključujući opciona proširenja, kao što su kartice kontejnera. Firefox je stekao tako snažnu reputaciju za privatnost da služi kao osnova za Tor pretraživač koji je ultra fokusiran na privatnost.
Firefox nastavlja biti glavni igrač na tržištu, nudeći nove funkcije i redovno poboljšavajući postojeću funkcionalnost.
